GRADINA

Arheološki lokalitet Gradina smješten je na vrhu krševite uzvisine neposredno iznad središta naselja. Strateško-nadzorni položaj prvi je puta iskorišten tijekom kasne antike, u 4. stoljeću, u vremenu izgradnje sustava nadzornih postaja, utvrda i bedema poznatih pod imenom Liburnijski limes. Osmatrački toranj obnavlja se uspostavom feudalne vlasti grofova Devinskih (nazvanih po kaštelu Duino kod Trsta) nad komunikacijskim područjem između gradova Rijeke i Trsta tijekom 13. stoljeća. Sljedeći upravitelji, obitelj Walsee, krajem 14. i početkom 15. stoljeća proširuju utvrdu, a u neposrednoj blizini grade kapelu Sv. Trojstva, s koje potječe ulomak glagoljicom pisanog natpisa, danas uzidanog u pročelje župne crkve. Nestankom obitelji Walsee klanjsku gospoštiju preuzimaju Habsburzi, koji je u idućim stoljećima daju u zakup i upravljanje kapetanima. Krajem 15. i tijekom 16. stoljeća klanjski grad se proširuje i dograđuje zbog stalne opasnosti od provala Turaka. Klana postaje utvrđenim taborom, u koji se za nemirnih vremena sklanja stanovništvo iz trgovišta u podgrađu. Posljednji put utvrda je obnovljena ojačavanjem bedema i izgradnjom novih ugaonih kula početkom 17. stoljeća, za austrijsko-mletačkog rata. Utvrda nakon sklapanja Madridskog mira gubi na značaju i postupno se napušta, da bi u 19. stoljeću gotovo posve nestala u katastrofalnom potresu, nakon kojeg je sav kvalitetan kamen s kaštela odvučen zbog obnove naselja u podnožju. Temeljem inicijative i organizacije Društva za povjesnicu Klana te podrške Općine Klana su ostaci utvrde posljednjih godina arheološki istraženi, potom konzervirani i prezentirani, a odabrani arheološki nalazi izloženi u predvorju općinske zgrade u Klani.