Sustav bedema, nadzornih tornjeva i utvrda, danas popularno zvani Liburnijski limes, smješten je u brdsko-planinskom zaleđu grada Rijeke. Riječ je o nizu bedemskih zatvarača i tornjeva, izgrađenih tijekom 3. i 4. stoljeća nakon Krista, nad udolinama i prijevojima kojima je neprijatelj s barbarskog istoka mogao prodrijeti do istočnih granica Italije. U vrijeme dovršenja u drugoj polovici 4. stoljeća, obrambeni sustav pružao se je od Kvarnera do Ljubljanske kotline. Na području Hrvatske dionice limesa (u rimsko doba sustav je nazivan “Clausura Alpium Iuliarium”) i danas se mogu vidjeti ostaci u gradu Rijeci, gdje je u srcu Starog grada postojao zapovjedni logor, zatim uz sjeverni rub Grobničkog polja, u zaleđu izvora Rječine odnosno naselja Studena, dalje u šumama uz granicu sa Slovenijom te na dva mjesta povrh naselja Prezid u općini Čabar. Na području općine Klana, odnosno u zaleđu Studene, za sada su u organizaciji Društva za povjesnicu Klana arheološki istraženi i konzervirani ostaci limesa na lokalitetima Za presikom i Vranjeno.
Na dionici Rimskog zida u neposrednoj blizini lovačke kuće Vranjeno (nekadašnje granične karaule iz razdoblja tzv. Rapalske granične crte između kraljevine Italije i kraljevine Jugoslavije) nalaze se tragovi suhozidnog kružnog signalizacijskog tornja, podignutog tijekom 16. stoljeća za čestih provala turskih četa.
U podnožju brežuljka Vranjeno, prezentirani su ostaci bedemskog zatvarača znakovitog naziva Za presikom. Rimski zid štitio je prirodni komunikacijski pravac između zaleđa Klane i Grobničkog polja. On se dalje preko potoka u pravcu sjeveroistoka pruža na susjedni brežuljak s tragovima nadzorne kule, odakle se njegov pravac može pratiti i dijelom konzerviranim temeljem, odnosno dionicom koju su obnovili talijanski konzervatori između dva svjetska rata.
